za odgovorna politiČka reŠenja
logo
logo
„SRBIJA I EVROPSKA UNIJA POSLE 9. DECEMBRA“
Pretraga

Odluka o odlaganju kandidure Srbije za članstvo u EU ne treba da promeni pravac Srbije, koja treba da pristupi rešavanju problema, pa i regionalnog predstavljanja Kosova i Metohije, a odgovor na to pitanje mogao bi da bude nađen na međunarodnoj konferenciji, rečeno je 12. decembra na okruglom stolu "Srbija i EU posle 9. decembra".

Predsednik Fondacije Centar za demokratiju, koja je u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert organizovala debatu, Dragoljub Mićunović ponovio je stav da problem statusa Kosova i Metohije treba rešavati na Međunarodnoj konferenciji, poput one u Dejtonu na kojoj je okončan sukob u BiH.

Na toj međunarodnoj konferenciji bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da učestvuju predstavnici Beograda, Prištine, Brisela, Euleksa i Kfora.

On je naglasio da Srbija ne treba da odustane od projekta evrointegracija, ali da ne treba ni da dovede do toga da većina građana zbog Kosova ima negativno mišljenje o ulasku u EU.

I direktorka Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Milica Delević smatra da ne treba raspravljati o promeni pravca Srbije posle odlaganja dodeljivanja statusa kandidata, već pristupiti rešavanju problema.

 "Možemo da razgovaramo o modalitetima za regionalno predstavljanje, ali verujem da je bolje učestvovati i biti prisutan na forumima i da, kad već prisustvujete, pažnju posvećujete temama, a ne učešću drugih", kazala je Delević.

"Put koji nas tera na reforme i rešavanje problema je pravi put i ne treba raspravljati o promeni pravca zbog odluke (Evropskog saveta) za koju mislimo da u ovom trenutku ne bi trebalo da bude takva", kazala je ona.

Opširnije >>>

Zašto je u Srbiji težak razgovor o Evropi

Zašto je u Srbiji težak razgovor o Evropi

Poltiika --- Slu­ša­ju­ći de­ba­tu u ve­zi s pred­sto­je­ćom od­lu­kom Evrop­skog sa­ve­ta o (ne)do­de­lji­va­nju sta­tu­sa kan­di­da­ta Sr­bi­ji, ne mo­gu a da se ne se­tim tek­sta ko­ji sam, po­čet­kom 2006, pi­sa­la za sajt B92. Pod na­slo­vom „EU – Dru­že Ti­to,mi ti se ku­ne­mo na­ših da­na”, raz­ma­tra­la sam mo­guć­nost da se umo­ri­mo od Evrop­ske uni­je pre ne­go što in­te­gra­ci­ja Sr­bi­je za­i­sta i poč­ne. Šest go­di­na ka­sni­je, gra­đa­ne Sr­bi­je, ne­ma me­sta sum­nji, je­ste „smo­ri­la” Evrop­ska uni­ja, a o pro­ble­mi­ma ko­ji se otva­ra­ju u pro­ce­su in­te­gra­ci­je sve je te­že ar­gu­men­to­va­no raz­go­va­ra­ti.

DPF pita... Janka Veselinovića

DPF pita... Janka Veselinovića

Razgovarali smo sa Jankom Veselinovićem narodnim poslanikom i predsednikom Parlamentarne grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Hrvatskom o odnosima Srbije i Hrvatske u svetlu naznačajnijih političkih događaja u ovoj susednoj republici proteklih meseci. Bili ste učesnik DPF debate o odnosima Srbije i Hrvatske u decembru 2008. godine. Koliko su se i u kom pravcu od tada promenili odnosi između dve države? Od te godine bilo je niz uspona i padova u međusobnim odnosima. Generalno, vidljiv je trend poboljšanja odnosa i to gotovo na svim poljima. Najveće oscilacije odnose se upravo na političke odnose, koji su, što zbog unutrašnjih političkih dešavanja u Hrvatskoj i Srbiji, što zbog ostataka prevaziđenih politika, bili najviše podložni usponima i padovima. Međutim, normalizacija u ekonomiji, kulturi, sportu, kao i saradnja nadležnih policijskih i sudskih organa je u dobroj meri dovela do podnošljivije situacije. I obični građani to osete. Slobodnije se putuje, uspostavljaju se kontakti u oblasti nauke, obrazovanja i svim drugim oblastima. Poslednja predizborna kampanja u Hrvatskoj dovela je do ugrožavanja trenda političke normalizacije, ali mislim da je to iza nas i da nam predstoji dobra politička saradnja dve vlade i rešavanje zaostalih problema, koji čekaju dobru volju i aktivan rad.