

Odluka o odlaganju kandidure Srbije za članstvo u EU ne treba da promeni pravac Srbije, koja treba da pristupi rešavanju problema, pa i regionalnog predstavljanja Kosova i Metohije, a odgovor na to pitanje mogao bi da bude nađen na međunarodnoj konferenciji, rečeno je 12. decembra na okruglom stolu "Srbija i EU posle 9. decembra".
Predsednik Fondacije Centar za demokratiju, koja je u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert organizovala debatu, Dragoljub Mićunović ponovio je stav da problem statusa Kosova i Metohije treba rešavati na Međunarodnoj konferenciji, poput one u Dejtonu na kojoj je okončan sukob u BiH.
Na toj međunarodnoj konferenciji bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da učestvuju predstavnici Beograda, Prištine, Brisela, Euleksa i Kfora.
On je naglasio da Srbija ne treba da odustane od projekta evrointegracija, ali da ne treba ni da dovede do toga da većina građana zbog Kosova ima negativno mišljenje o ulasku u EU.
I direktorka Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Milica Delević smatra da ne treba raspravljati o promeni pravca Srbije posle odlaganja dodeljivanja statusa kandidata, već pristupiti rešavanju problema.
"Možemo da razgovaramo o modalitetima za regionalno predstavljanje, ali verujem da je bolje učestvovati i biti prisutan na forumima i da, kad već prisustvujete, pažnju posvećujete temama, a ne učešću drugih", kazala je Delević.
"Put koji nas tera na reforme i rešavanje problema je pravi put i ne treba raspravljati o promeni pravca zbog odluke (Evropskog saveta) za koju mislimo da u ovom trenutku ne bi trebalo da bude takva", kazala je ona.
Opširnije >>>
Poltiika --- Slušajući debatu u vezi s predstojećom odlukom Evropskog saveta o (ne)dodeljivanju statusa kandidata Srbiji, ne mogu a da se ne setim teksta koji sam, početkom 2006, pisala za sajt B92. Pod naslovom „EU – Druže Tito,mi ti se kunemo naših dana”, razmatrala sam mogućnost da se umorimo od Evropske unije pre nego što integracija Srbije zaista i počne. Šest godina kasnije, građane Srbije, nema mesta sumnji, jeste „smorila” Evropska unija, a o problemima koji se otvaraju u procesu integracije sve je teže argumentovano razgovarati.

Razgovarali smo sa Jankom Veselinovićem narodnim poslanikom i predsednikom Parlamentarne grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Hrvatskom o odnosima Srbije i Hrvatske u svetlu naznačajnijih političkih događaja u ovoj susednoj republici proteklih meseci. Bili ste učesnik DPF debate o odnosima Srbije i Hrvatske u decembru 2008. godine. Koliko su se i u kom pravcu od tada promenili odnosi između dve države? Od te godine bilo je niz uspona i padova u međusobnim odnosima. Generalno, vidljiv je trend poboljšanja odnosa i to gotovo na svim poljima. Najveće oscilacije odnose se upravo na političke odnose, koji su, što zbog unutrašnjih političkih dešavanja u Hrvatskoj i Srbiji, što zbog ostataka prevaziđenih politika, bili najviše podložni usponima i padovima. Međutim, normalizacija u ekonomiji, kulturi, sportu, kao i saradnja nadležnih policijskih i sudskih organa je u dobroj meri dovela do podnošljivije situacije. I obični građani to osete. Slobodnije se putuje, uspostavljaju se kontakti u oblasti nauke, obrazovanja i svim drugim oblastima. Poslednja predizborna kampanja u Hrvatskoj dovela je do ugrožavanja trenda političke normalizacije, ali mislim da je to iza nas i da nam predstoji dobra politička saradnja dve vlade i rešavanje zaostalih problema, koji čekaju dobru volju i aktivan rad.