za odgovorna politiČka reŠenja
logo
logo
"ULOGE I PERSPEKTIVE NEVLADINIH ORGANIZACIJA"
Pretraga
Nevladine organizacije (NVO) doprinose demokratskom razvoju i sprovođenju političkih, ekonomskih i društvenih reformi, ocenjeno je na debati "Uloge i perspektive nevladinih organizacija" koju je u okviru projekta Demokratski politički forum u petak, 27. novembra 2009. organizovao Centar za demokratiju u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert.

Predsednik Centra za demokratiju Dragoljub Mićunović istakao je da država i društvo treba da prepoznaju značaj i u većoj meri podrže nevladine organizacije kao mrežu koja može da pomogne ublažavanju problema sa kojima se svakodnevno susrećemo.

On je podsetio da je prvobitni zadatak nevladinih organizacija u društvima tranzicije bio da obezbede ljudska i politička prava, zbog čega su često dolazile u konflikte sa režimom.

Dragoljub Mićunović je ocenio da su NVO "osvetlile puteve društva u pomrčini", ukazujući na probleme marginalizovanih grupa i nasilja nad decom, naglasivši da je ovo problem sa kojim društvo mora da se suoči da bi stvorilo realne pretpostavke svoga postojanja.

"Nevladine organizacije su za više od 20 godina postojanja razvile ogromnu mrežu", ocenio je predsednik Centra za demokratiju i dodao da su one pokrenule mnoga politička pitanja i rešila mnoge probleme.

Državni sekretar za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić kazao je da je obaveza društva da ukaže na značaj NVO, posebno u oblastima gde se pojavljuju kao jedini nosioci posla, kao što su suočavanje sa prošlošću i prava žrtava.

On je podsetio da su nevladine organizacije veoma često brže reagovale na lokalnom nivou kada su u pitanju prava žena, dece, kao i osoba sa invaliditetom i dodao da država treba da poradi na mehanizmu zaštite boraca za ljudska prava.

Karadžić je najavio da će se Ministarstvo za ljudska i manjinska prava posvetiti ovom problemu i njegovom rešavanju koji je, kako je naveo, u interesu svih.

Sonja Liht iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost kazala je da mnoga demokratska društva ne pokazuju razumevanje za nevladine organizacije, navodeći da "zaziru od toga da građani budu uključeni u određene sfere njegovog razvoja".

Ona je podsetila da je jedan od razloga za nerazumevanje NVO u Srbiji, nasleđen iz komunizma i partijskog društva, kada je postojao strah od organizovane pobune građana.

"Bez obzira što živimo u društvu tranzicije, strah od kritičke misli je prisutan", kazala je Sonja Liht ocenivši da "oni koji sebe doživljavaju kao demokrate, odbijaju da čuju kritički glas javnosti". (Tanjug)

U debati su učestvovali: Aleksandar Denda (Alijansa za lokalni održivi razvoj), Aleksandra Mitrović (Ministarstvo omladine i sporta), Anđelka Mihajlov (Ambasadori životne sredine), Angelina Radulović (Udruženje "Roditelj"), Biljana Kovačević-Vučo (YUKOM), Danilo Milić (Olof Palme Centar), Danijela Radić (Centar za omladinski rad), Danko Ćosić (Pro concept), Dina Dobrković (Beogradski centar za ljudska prava), Dragan Dobrašinović (Toplički centar za demokratiju i ljudska prava), Dragoslav Danilović (Centar modernih veština), Dušan Bogdanović (YUKOM), Edina Popov (Asocijacija potrošača Srbije), Goran Šehović (Agencija za saradnju sa NVO, Grad ), Isidora Orlović (Narodna banka Srbije, Globalni dogovor UN u Srbiji), Ivana Račić (FES), Ivana Stevanović (Centar za razvoj neprofitnog sektora), Ljiljana Bogavac (Incest trauma centar), Maja Bobić (Evropski pokret u Srbiji), Majda Sikošek (Felicitas), Marija Mihajlović (Pokret za zaštitu potrošača Beograd), Marina Jelić (Centar za mir i demokratiju), Marko Karadžić (Ministarstvo za ljudska i manjinska prava), Marko Savić (Centar za monitoring i evaluaciju), Milan Kinđić (Ministarstvo ekologije), Miljenko Dereta (Građanske inicijative), Marinko Vučinić (BOŠ), Milosav Marinović (SMART kolektiv), Gordan Velev (Grupa 484), Nadežda Satarić (Amity), Nataša Savić-Janjić (Kancelarija za evropske integracije), Nataša Vučković (narodni poslanik), Nenad Belčević (Centar za aktivizam i neformalno obrazovanje), Petar Bogosavljević (Pokret za zaštitu potrošača Beograd), Slavica Mandić (Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu), Ljiljana Tekić-Gavrilov (Zajedno, zajedno), Sonja Drljević (Asocijacija za žensku inicijativu AŽIN), Sonja Licht (Beogradski fond za političku izuzetnost), Svetlana Vukomanović (Centar za demokratiju), Tanja Miščević (Evropski pokret, FPN), Tanja Petrović (Mladi istraživači Srbije), Vanja Lesić (Udruženje poslovnih žena), Vesna Đukić (BOŠ), Vlada Cvijan (Kabinet predsednika Republike), Žarko Petrović (ISAC fond), Zoran Zlatković (Organizacija kreativnog okupljanja).

Pozivamo Vas da se uključite u dijalog na našem FORUMU i učestvujete u kreiranju politike!

NAŠA TEMA: "ULOGE I PERSPEKTIVE NEVLADINIH ORGANIZACIJA"

NAŠA TEMA: "ULOGE I PERSPEKTIVE NEVLADINIH ORGANIZACIJA" Centar za demokratiju u okviru projekta Demokratski politički forum organizuje debatu na temu "Uloge i perspektive nevladinih organizacija".

Želimo da ovom debatom skrenemo pažnju javnosti na izuzetno veliki doprinos nevladinih organizacija demokratskom razvoju i sprovođenju političkih, ekonomskih i društvenih reformi.

Istovremeno, očekujemo da u debati učesnici ukažu na perspektive nevladinog sektora u svetlu daljeg procesa integracije Srbije u Evropsku uniju, rezultate i probleme u saradnji sa javnim i privatnim sektorom, kao i na snage i slabosti organizacija civilnog društva.

Srbija je poreski raj za najbogatije

Srbija je poreski raj za najbogatije Vlada lakšim putem obezbeđuje prihode

Oko dvadesetak hiljada "registrovanih" domaćih bogataša, a nezvanično mnogo više i dalje će moći da uživa u poreskom raju zvanom Srbija. Porez na dohodak u Srbiji iznosi 10, odnosno 15 odsto, dok u drugim zemljama dostiže i 70 odsto. Slično je i sa dažbinama za posedovanje džipova, jahti ili aviona. Najava Vlade Srbije u julu da će porez za bogate biti povećan na 20 do 40 odsto ostala je samo najava.